Česta pitanja

Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (KAM) skup je elemenata i uputa za identifikaciju i opis građe u baštinskim i informacijskim ustanovama. Uz upute kako odabrati i oblikovati podatke o građi, KAM obuhvaća i podatke o osobama, tijelima, obiteljima, mjestima i razdobljima povezanima s građom.

KAM je namijenjen ponajprije knjižničnim katalogizatorima, arhivistima, muzejskim dokumentaristima i kustosima, ali njime se – u opsegu koji odgovara njihovim potrebama – mogu koristiti sve ustanove, skupine ili pojedinci čija djelatnost uključuje stvaranje, organizaciju i upravljanje podacima o informacijskim izvorima. To uključuje, među ostalim, posjednike privatnoga arhivskog gradiva, znanstvenike, kulturne udruge, galeriste, nakladnike, knjižare i tijela za zaštitu autorskih prava.

Cilj je KAM-a jednoznačna identifikacija i standardiziran opis građe, kao i osoba, tijela, obitelji, mjesta i razdoblja povezanih s građom, u svim baštinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Standardizirane podatke lakše je pretraživati, dijeliti i ponovo koristiti. Na taj način ustanove racionaliziraju poslovne procese, a građa postaje dostupnijom korisnicima.

Premda su djelatnosti knjižnica, arhiva i muzeja uređene posebnim zakonima i podzakonskim aktima, građa o kojoj skrbe ove ustanove često je istovrsna. Osobni fondovi, fotografije, plakati, zemljovidi, zvučne i videosnimke samo su neki od primjera građe koja se redovito nalazi u svim trima vrstama ustanova, premda njihova obrada, pohrana i dostupnost mogu biti različito organizirani od ustanove do ustanove.

KAM je razvijen kao zajednički standard koji će stručnjacima omogućiti da na jednom mjestu pronađu upute za opis različitih vrsta građe s kojima se susreću u svakodnevnom radu. Na taj način određena će vrsta građe biti jednoznačno identificirana i standardno opisana bez obzira na to u kojoj se ustanovi nalazi. Arhivsko gradivo u muzeju, primjerice, opisat će se prema normama za opis arhivskog gradiva, umjesto da se na njega primjenjuje praksa opisa muzejskih predmeta ili da se nastoji stvoriti nova interna praksa.

Nakladnici su KAM-a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv i Muzejski dokumentacijski centar.

Za razvoj i održavanje odgovoran je Stalni odbor za razvoj i održavanje Pravilnika. Članovi Stalnog odbora su predstavnici nakladnika, strukovnih društava (Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatsko arhivističko društvo i Hrvatsko muzejsko društvo) i odjela/odsjeka za informacijske znanosti triju hrvatskih sveučilišta (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku). Više informacija dostupno je ovdje.

KAM je svojevrsna nadogradnja podzakonskih akata koji donose opće propise o identifikaciji i opisu građe, poput Pravilnika o evidencijama u arhivima (NN 90/2002) ili Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN 108/2002). Pravilnik o muzejskoj dokumentaciji, primjerice, propisuje obvezne elemente podataka za opis, dok KAM donosi podrobnije upute o izvorima, odabiru i oblikovanju podataka za svaki element. Pritom se KAM bavi pretežno deskriptivnim podacima o građi, a u mnogo je manjoj mjeri posvećen administrativnim i tehničkim podacima koji se tiču upravljanja zbirkama, vođenja inventara, evidencije nabave ili korištenja građe i slično.

KAM također predstavlja nacionalnu implementaciju međunarodnih standarda za identifikaciju i opis građe i drugih entiteta povezanih s građom. Time je omogućeno ne samo  međusobno dijeljenje podataka unutar baštinskog sektora u Republici Hrvatskoj, već i komunikacija unutar svake baštinske zajednice na međunarodnoj razini.  KAM se temelji na usklađivanju konceptualnih podatkovnih modela triju zajednica: IFLA Library Reference Model (IFLA LRM), CIDOC Conceptual Reference Model (CRM) i Records in Contexts (RiC). Upute u KAM-u utemeljene su na sljedećim normama: Categories for Description of Works of Art (CDWA), Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva (ISAD(G)), Međunarodna norma arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji (ISAAR(CPF)), Međunarodni standardni bibliografski opis (ISBD) i Resource Description and Access (RDA). Pridruživanje elemenata Pravilnika i elemenata navedenih normi dostupno je ovdje.

Uz KAM se mogu koristiti i drugi standardi za identifikaciju i opis građe koji nisu u suprotnosti s uputama KAM-a.  To se posebice odnosi na standarde, priručnike i sl. koji propisuju specifične, detaljne elemente podataka za opis određene vrste građe, koji ne postoje u KAM-u. KAM se može koristiti i usporedo sa  standardima i priručnicima koji pokrivaju one segmente upravljanja građom ili podacima kojima se KAM ne bavi (npr. koji uključuju i administrativne podatke). 

Ne. KAM se velikim dijelom poduda s Pravilnikom i priručnikom za izradbu abecednih kataloga Eve Verona (PPIAK), ali ima drugačiju strukturu i nazivlje, budući da je dosegom širi (PPIAK je namijenjen pretežno opisu omeđene tiskane građe) i uzima u obzir drugačije tehnološko okruženje. KAM nije revizija niti osuvremenjena inačica PPIAK-a, već potpuno novi dokument.

Ne. KAM je standard za sadržaj podataka, što znači da propisuje samo njihov sadržaj (izvore, odabir, oblikovanje itd.), a ne i format u kojemu se podaci unose, pohranjuju, prikazuju ili izvoze. KAM uzima u obzir različite načine i prakse opisa (nestrukturirani opis, strukturirani opis, opis u okruženju povezanih podataka) i stoga je primjenjiv u različitim informacijskim sustavima i formatima. Pridruživanje elemenata Pravilnika s elementima nekih od postojećih formata dostupni su ovdje.

Ovdje se mogu pronaći obavijesti o nadolazećim edukacijama, a ovdje su dostupni online edukacijski materijali.