Novosti s kongresa IFLA WLIC 2021


23. kolovoza 2021.

Od 17. do 19. kolovoza održan je svjetski kongres IFLA-e (IFLA World Library & Information Congress), koji se ove godine zbog uvjeta pandemije po prvi put odvijao u potpunosti online. Sekcije su se kao i obično predstavile “otvorenim sjednicama” (open sessions), odnosno programima kratkih izlaganja. U nizu izlaganja koja su održana na temu katalogizacije, predmetne analize i pristupa, metapodataka, upravljanja znanjem i informacijskih sustava, istaknulo se nekoliko trendova ili smjerova razvoja, kojima je zajedničko da prepoznaju izraziti pluralizam digitalnog informacijskog okruženja te u takvom okruženju teže partnerstvu i suradnji s različitim zajednicama: arhivima, nakladnicima, strukovnim zajednicama koje se bave različitim skupinama korisnika, zajednicom Wikidata, rasnim/etničkim i drugim zajednicama koje su često podzastupljene u tradicionalnim sustavima organizacije informacija itd.

Kao prvi smjer razvoja treba spomenuti usklađivanje IFLA-inih standarda s modelom IFLA LRM, koje je nakon nekoliko godina oklijevanja napokon uzelo maha. Tako je Skupina za pregled ISBD-a predstavila rad na reviziji Međunarodnoga standardnog bibliografskog opisa (ISBD), koja uključuje ispitivanje načina preobrazbe ISBD-a u novi standard koji bi bio implementacija IFLA LRM-a za tehnologiju povezanih podataka. Prvi korak u tom ispitivanju jest usklađivanje ISBD-a s modelom na razini entiteta Pojavni oblik, nakon čega bi trebalo izraditi skup elemenata i skup propisa za opis pojavnog oblika te razmotriti preobrazbu ISBD-a u potpunu implementaciju LRM-a, uključujući sve entitete. Uz prezentaciju o preobrazbi ISBD-a, održano je i zanimljivo izlaganje G. Dunsirea o odnosu ISBD-a i drugih metapodatkovnih normi u suvremenom informacijskom okruženju. Predstavljen je i rad na usklađivanju formata UNIMARC i modela LRM, kao i IFLA-ine smjernice za projekte digitalnog objedinjavanja (Guidelines for Setting up a Digital Unification Project).

Drugi smjer razvoja jest povezivanje knjižničnih podataka s podacima drugih zajednica. U tom području prikazana su iskustva Britanske knjižnice i Nacionalne knjižnice Francuske, koje surađuju s nakladnicima u obogaćivanju bibliografskih i normativnih zapisa identifikatorima ISNI (International Standard Name Identifier, ISO 27729). Ova suradnja može poslužiti i kao primjer novih praksi normativnog nadzora, u kojima je,  kako je sugeriralo i ime sjednice Sekcije za katalogizaciju (“Towards Entity Management”), nadzor nad leksičkim oblicima imena zamijenjen nadzorom nad entitetima (osobe, korporativna tijela, mjesta, djela itd.) pomoću trajnih identifikatora.

Na sjednici Sekcije za predmetnu analizu i pristup F. Tim Knight govorio je o ulozi povezanih podataka (SKOS, Wikibase) u stvaranju umreženih, hibridnih sustava za organizaciju znanja, kako bi povezivanjem lokalnih sustava s globalnima poput Library of Congress Subject Headings (LCSH) izbjegla podzastupljenost terminologije, a time i kulture i znanja određenih etničkih zajednica. Upravo težnja da se u organizaciji znanja i podataka izbjegnu predrasude te poboljša jednakost i inkluzivnost prepoznaje se kao treća velika razvojna linija u svijetu metapodatkovnih normi. Tako se u izlaganjima Sekcije za predmetnu analizu i pristup raspravljalo i o prednostima i nedostacima univerzalnih i pluralističkih, umreženih sustava za organizaciju znanja, ali i o nužnosti dokumentiranja povijesti i promjena u tim sustavima kao jamstvu njihove transparentnosti. OCLC je pak predstavio projekt „Reimagine Descriptive Workflows“, usmjeren na uklanjanje rasnih i drugih stereotipa u opisnim praksama knjižnica i arhiva.

Naposljetku, tema koja se provlačila kroz više izlaganja jest učinkovito upravljanje podacima u sustavima i projektima koji se temelje na suradnji i razmjeni podataka, posebice u slučajevima velikih kolociranih skupova podataka poput mrežnih arhiva.  Istaknut ćemo izlaganje S. Fritz, koja je predstavila metode i open source alate razvijene u projektu „Archives Unleashed“ sa ciljem poboljšanja dostupnosti i procesuiranja podataka u mrežnim arhivima.