Česta pitanja

Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (KAM) skup je elemenata i stručnih uputa za oblikovanje podataka o građi u informacijskim sustavima baštinskih ustanova. Osim podataka o građi, obuhvaća i podatke o agentima, mjestima i razdobljima povezanima s građom.

Namijenjen je prvenstveno knjižničnim katalogizatorima, arhivistima, kustosima i dokumentaristima, ali njime se – u opsegu koji odgovara njihovim potrebama – mogu koristiti sve ustanove, skupine ili pojedinci čija djelatnost uključuje stvaranje, organizaciju i upravljanje podacima o građi koja se smatra kulturnom i prirodnom baštinom: imatelji privatnoga arhivskog gradiva, znanstvenici, kulturne udruge, galeristi, nakladnici, knjižari, tijela za zaštitu autorskih prava itd.

Cilj je Pravilnika jednoznačna identifikacija i standardiziran opis građe, agenata, mjesta i razdoblja povezanih s građom. Standardizirani podaci mogu se lakše pretraživati, razmjenjivati, dijeliti i ponovo koristiti, čime građa postaje dostupnijom korisnicima, a ujedno se racionalizira poslovanje.

Osim toga, cilj je Pravilnika omogućiti dijeljenje i povezivanje podataka nastalih u baštinskoj zajednici s podacima drugih zajednica ili sektora poput akademske zajednice, kulturne industrije, različitih korisničkih zajednica itd.

Premda su djelatnosti knjižnica, arhiva i muzeja uređene posebnim zakonima i podzakonskim aktima, građa o kojoj skrbe ove ustanove često je istovrsna. U svim trima vrstama ustanova moguće je, primjerice, pronaći arhivsko gradivo, fotografije, plakate, zemljovide, zvučne i video snimke ili tiskane knjige, premda njihova obrada, pohrana i dostupnost korisnicima mogu biti različito organizirani od ustanove do ustanove.

Pravilnik je razvijen kao jedinstveni standard koji će stručnjacima omogućiti da na jednom mjestu pronađu upute za opis različitih vrsta građe s kojima se mogu susresti u radu. Na taj način određena će vrsta građe biti jednoznačno identificirana i standardno opisana bez obzira na to u kojoj se ustanovi nalazi. Arhivsko gradivo u muzeju, primjerice, opisat će se prema normama za opis arhivskog gradiva, umjesto da se na njega primjenjuje praksa opisa muzejskih predmeta ili da se nastoji stvoriti neka nova interna praksa.

Nakladnici Pravilnika su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv i Muzejski dokumentacijski centar.

Za razvoj i održavanje odgovoran je Stalni odbor za razvoj i održavanje Pravilnika. Članovi Stalnog odbora su predstavnici nakladnika, strukovnih društava (Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatsko arhivističko društvo i Hrvatsko muzejsko društvo) i odjela/odsjeka za informacijske znanosti triju hrvatskih sveučilišta (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku). Za više informacija vidjeti ovdje.

Upute u Pravilniku detaljno razrađuju ono što podzakonski akti poput Pravilnika o evidencijama u arhivima ili Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi općenito propisuju o identifikaciji i opisu građe. (Primjerice, podzakonski akt o muzejskoj dokumentaciji propisuje obvezne elemente podataka za opis, dok Pravilnik KAM donosi detaljne upute o izvorima, odabiru i oblikovanju podataka za svaki element.) Međutim, Pravilnik KAM bavi se samo deskriptivnim podacima o građi, ali ne i   administrativnim i tehničkim podacima koji se tiču upravljanja zbirkama, vođenja inventara, evidencije nabave ili korištenja građe i sl., koji su također obuhvaćeni navedenim podzakonskim aktima.

Pravilnik KAM, osim toga, predstavlja nacionalnu implementaciju međunarodnih normi. Nastao je primjenom i usklađivanjem konceptualnih modela triju zajednica: IFLA LRM, CIDOC CRM i RiC. Upute u Pravilniku utemeljene su, među ostalim, na sljedećim normama: CDWA, ISAAR(CPF), ISAD(G), ISBD, RDA i Spectrum. Mapiranja elemenata Pravilnika s elementima navedenih normi mogu se pronaći ovdje.

Da, ako se oni koriste kao dopuna uputama Pravilnika i nisu s njima u suprotnosti. Pravilnik se može koristiti u kombinaciji sa standardima i priručnicima koji pokrivaju segmente upravljanja građom ili podacima kojima se Pravilnik ne bavi. Također se može koristiti u kombinaciji sa standardima, priručnicima i sl. koji propisuju specifične elemente podataka za opis određene vrste građe, koji ne postoje u Pravilniku.

Ne. U uputama postoji mnogo podudarnosti s Pravilnikom i priručnikom za izradbu abecednih kataloga Eve Verona, ali Pravilnik KAM donosi potpuno drugačiju koncepciju i terminologiju, budući da je dosegom širi (Pravilnik i priručnik  uglavnom je namijenjen opisu omeđene tiskane građe) i razvijen za posve drugačije tehnološko okruženje. Ne radi se o reviziji ili osuvremenjenoj verziji Pravilnika i priručnika, već o potpuno novom standardu.

Ne. Pravilnik KAM je standard sadržaja, što znači da propisuje sadržaj podataka, a ne način na koji se podaci prikazuju, organiziraju u zapis, pohranjuju, izvoze itd. Na određenom stupnju granularnosti Pravilnik je moguće primijeniti u različitim postojećim informacijskim sustavima i formatima. Ipak, treba imati na umu da je Pravilnik prije svega namijenjen korištenju u okruženju povezanih otvorenih podataka (linked open data).

Mapiranja elemenata Pravilnika s elementima nekih od postojećih sustava i formata mogu se pronaći ovdje.

Obavijesti o nadolazećim edukacijama mogu se pronaći ovdje.